26.3.2019.

Izvor slike: Atlas Obscura

U vrijeme nerazumnih politika kazalište nek' bude realnost

Svjetski dan kazališta je prvi put proslavljen 27.03.1962. godine i od tada se slavi svake godine, na svjetskoj razini kao rezultat rada Međunarodne udruge ITI - Internacionalni teatarski institut. Svake godine čita se međunarodna poruka prevedena na više od 50 svjetskih jezika. Jeste li znali da je prvo javno kazalište u Europi izgrađen na Hvaru 1612. godine? Pročitajte više o kazališnoj sceni u Hrvatskoj i saznajte koje je najveće, a koje najmanje kazalište na svijetu. Također, ako još niste čuli za turu zvanu Tajna povijest kazališta, vrijeme je da saznate o čemu se radi.

Svjetski dan kazališta


Međunarodna udruga UNESCO-a ITI - Internacionalni teatarski institut, pokrenula je projekt nazvan Svjetski dan kazališta s ciljem povezivanja ljudi iz kazališnih djelatnosti i posjetitelja, promoviranja umjetnosti diljem svijeta, podizanje svijesti o vrijednosti umjetnosti te zbog samog uživanja u umjetnosti.

Datum obilježavanja ovog događaja je 27. ožujak, a tisuće ljudi širom svijeta ima priliku čitati međunarodnu poruku prevedenu na više od 50 svjetskih jezika.

Prvi Svjetski dan kazališta slavio se 27.03.1962. godine, na dan otvaranja sezone praznika Teatra nacija u Parizu i od tada se slavi svake godine, na svjetskoj razini. Kao rezultat rada ITI udruge i suradnika, prva sezona festivala Teatra nacija održana je u Parizu 1957. godine i bilo je to veliko predstavljanje svjetske kazališne scene, ciljevima promicanja kvalitete, raznolikosti i modernog kazališta.

Prvu takvu poruku napisao je Jean Cocteau in 1962. Jean Maurice Eugéne Clément Cocteau bio je francuski pjesnik, romanopisac, dramatičar, dizajer, boksački trener i filmaš; poduži popis činio ga je jednim od najtalentiranijih umjetnika 20. stoljeća.

Od tada je svake godine pojedina istaknuta kazališna ličnost pozvana da putem međunarodne poruke podijeli svoja razmišljanja o kazalištu i međunarodnom skladu koja se čita  gledateljima prije predstave u kazalištima diljem svijeta i prenosi se u svim vrstama medija.

U nastavku slijedi posljednji dio poruke za Svjetski dan kazališta 27. ožujka 2018. koju je napisao Rene Medvešek - hrvatski filmski i kazališni glumac, redatelj i profesor scenskog govora iz Velike Gorice koji je i član je glumačkog ansambla Zagrebačkog kazališta mladih od 1989. godine.

“Kazalište je, a s njime i kultura u cjelini, temeljni kamen kada je riječ o smislu kolektivne gradnje.....  Baveći se kazalištem i kulturom, možemo graditi, ali možemo i razarati društvo - odgovornost za izbor ostaje na nama. Kazalište je važno. I zato - ne samo ovo naše -  svako društvo svoje kazalište mora čuvati kao oko u glavi - jer ono to doista i jest.”

Rene Medvešek


Ovogodišnju međunarodnu poruku napisao je Carlos Celdrán - kubanski redatelj, dramatičar i sveučilišni profesor, a hrvatsku poruku napisao je kazališni redatelj Ozren Prohić. U nastavku slijedi dio naše poruke, tj. poruke Ozrena Prohića:

“U vrijeme nerazumnih politika
kazalište nek bude realnost.
 
U vrijeme nerazumnih zabava,
kazalište nek bude prostor mišljenja.
 
U vrijeme izgubljenosti,
kazalište nek bude prostor maštanja.”

 

Vrste događaja diljem svijeta brojne su i odvijaju se na sam datum obilježavanja Svjetskog dana kazališta ili oko tog datuma, a ovdje je lista nekih od najvećih:
  • posebne ceremonije s kazališnim nagradama
  • dobrotvorne priredbe za organizacije, ljude ili određene probleme vezane za kazalište
  • prikupljanje sredstava za projekte putem gala večera, balova, večera i slično
  • dani otvorenih vrata za kazališne škole, akademije i sveučilišta
  • besplatne karte za odabrane predstave


Izvor fotografije: TripAdvisor 
 

Kazališna scena u Hrvatskoj

 

U mnogim zemljama zapadne civilizacije, kao i u Hrvatskoj, počeci kazališnog života bili su liturgijske drame na latinskom jeziku. Svjetovno kazalište pojavilo se početkom 14. stoljeća u Dubrovniku koji je dugo vremena bio najveća hrvatska pozornica i književno središte. 
u 16. i 17. stoljeću dominira autorsko komediografsko kazalište Marina Držića i različiti dramski oblici baroknih obilježja. (Ivan Gundulić, Junije Palmotić). Tada su se kazališnom životu počela priključivati i druga hrvatska središta:

  • dalmatinska (Hvar, Zadar)
  • kontinentalna (Zagreb, Varaždin, Osijek)

Prva predstava na hrvatskom jeziku Juran i Sofija Ivana Kukuljevića Sakcinskog izvedena je 1840., a prva opera bila je Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog 1846.


Veliko postignuće i spomenik najviše kategorije od nacionalnog značaja za Hrvatsku bila je izgradnja kazališta 1612. na Hvaru zaslugom kneza Petra Semitecola, a radi se o prvom javnom kazalištu u Europi koje je bilo dostupno svim građanima, bez obzira na socijalne razlike.
Time je Semitecolo svim staležima omogućio uživanje u kulturnim sadržajima te je htio pomiriti zavađene staleže, u doba kada je demokracija bila nepopularan pojam. Hvarsko je kazalište izgrađeno 1612. godine te je treće najstarije u Europi, iza Teatra Olimpica u Vicenzi iz 1585.g. i Teatra all’antica u Sabbioneti iz 1588.

Hvarsko kazalište nalazi se na prvom katu zgrade Arsenala koja je jedna od najznačajnijih vojno-povijesnih zgrada na Mediteranu, u središtu povijesne jezgre Hvara. Iznad vrata stoji: ‘ANNO SECVNDO PACIS MDCLXII’, natpis koji govori da je 1612. druga godina socijalnog mira između zavađenih staleža hvarske Komune.


Izvor fotografije: Otok Hvar


Danas u Hrvatskoj djeluje preko 100 kazališnih kuća. Hrvatska narodna kazališta koja danas djeluju i službeno imaju status nacionalnog kazališta nalaze se u Zagrebu,  Splitu, Osijeku, Rijeci i u Varaždinu. Još neka od najvažnijih kazališta su Kazališta lutaka u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Zadru,  Zagrebačko kazalište mladih,  Kazalište mladih u Splitu, Kazalište Gavella u Zagrebu.

Središnja i najstarija kazališna institucija u Hrvatskoj, otvorena 1895. godine, je Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, institucija u kojoj djeluju operni, dramski i baletni ansambl. Posljednjih nekoliko godina se HNK u Zagrebu pozicioniralo kao relevantna kazališna kuća u europskim i svjetskim okvirima te redovito gostuje na svjetskim pozornicama sa svoja tri ansambla i ugošćuje strane produkcije na svojoj pozornici. 
Neobarokna zgrada HNK je remek djelo austrijskog arhitekta Ferdinanda Fellnera i njemačkog arhitekta Hermanna Helmera. 
Prvi dirigent kazališta bio je Ivan Zajc, dok je poznati hrvatski redatelj Branko Gavella ovdje započeo svoju uspješnu karijeru kao i prva hrvatska primabalerina Mia Čorak Slavenska.

 U Hrvatskom narodnom kazalištu gostovali su brojni međunarodni umjetnici kao što su Franz Liszt, Sarah Bernhardt, Franz Lehar, Richard Strauss, Gerard Philipe, Vivien Leigh, Laurence Olivier, Jean-Louis Barrault, Peter Brook, Mario del Monaco, José Carreras i mnogi drugi. 

2016. godine uspjeh HNK u Zagrebu potvrđen je brojkama od 234 predstava, 15 premijera i više od 135.000 posjetitelja. 


Izvor fotografije: HNK u Zagrebu
 

Izvor fotografije: HNK u Zagrebu

Tajna povijest kazališta


Zanimljiva tura zvana Tajna povijest kazališta omogućava obilazak svakog kutka Hrvatskog narodnog kazališta kroz koji će vas provesti glumci Drame HNK-a. Tura otkriva prostore inače zatvorene za publiku i upoznaje vas s tajnama, sjećanjima i zanimljivim pričama iz bogate povijesti ovog kazališta, a organiziraju se barem jednom mjesečno, subotom od 11 do 15 sati u trajanju od jednog sata. Ulaznice za odrasle koštaju 25 kn, a djeca do 14 godina u pratnji roditelja imaju besplatan ulaz. Sljedeće ture održavaju se redom subotama: 30.03., 06.04. i 13.04.2019, a prijaviti se možete najkasnije do petka u 14 sati, dan prije same ture na broj telefona 01/ 4888 415

Nažalost, vijesti o ovakvim događajima ne šire se brzo ni daleko poput žutila s raznih portala, ali nikad nije kasno okrenuti se novim stvarima i steći nova iskustva te potaknuti prijatelje da prisustvuju s vama. Popis kazališta po mjestima možete pronaći ovdje.

 
Najposjećenije kazalište na svijetu je Starlight Express Theater u Bochumu u Njemačkoj koji od otvorenja 1988. broji preko 15 milijuna posjetitelja, a najveće kazalište nalazi se na Filipinima u gradu Ciudad de Victoria u filipinskoj Areni s kapacitetom za 51.929 ljudi.
 

Izvor fotografije: themembersdigest.com
 
 
Najmanje kazalište na svijetu Kremlhof nalazi se u Villachu u Austriji i ima kapacitet primitka 8 gledatelja. 
 

Izvor fotografije: ORF Kärnten
 
 
Postoje i zemlje u kojima su predstave bile zabranjene u prošlosti, a takav slučaj dogodio se u Engleskoj tijekom Civilnog rata u 17. stoljeću s trajanjem zabrane u razdoblju od 18 godina. Puritanci su smatrali da nije u redu držati kazališta otvorena za vrijeme nemira i rata.
 

Autorica: Ines Ivanović

Ostavite komentar

Komentari (1)

26.3.2019.
Gabriela Krtalić
Nisam znala da se unutar HNK organiziraju takve ture te da postoji mogućnost da saznamo zanimljive povijesne činjenice o samoj zgradi. Vrlo koristan članak, odmah ću se u petak predbilježiti za obilazak! :) Hvala na informacijama, moram priznati kako na drugim mjestima nisam pronašla ovu informaciju. Samo tako nastavite!