Pretilost ubrzava proces starenja više od pušenja cigareta
Na ovogodišnjoj konferenciji o procjeni rizika porijeklom iz hrane pokrit će se brojne zanimljive teme poput zdrave prehrane, prirodnih dodataka prehrani, izloženosti živi iz ribe, pesticida u hrani, genetski modificiranih organizama i druge. Jeste li znali da pretilost ubrzava proces starenja više od pušenja cigareta? Brojne druge zanimljivosti pročitajte u nastavku te izračunajte svoj indeks tjelesne mase i saznajte u koju kategoriju spadate.
Danas imamo sve više izgovora zašto ne pazimo na pravilnu prehranu, ali činjenica je da ljudi imaju sve manje slobodnog vremena i sve im je teže uskladiti sve svoje obaveze. U svijetu je preko 670 milijuna odraslih i 120 milijuna djece pretilo što je alarmantna činjenica, ali na to se može utjecati.
Svima nama je potrebna uravnotežena prehrana koja se sastoji od proteina, masti, ugljikohidrata, vlakana, vitamina i minerala. Također, redovita tjelovježba djeluje kao prevencija mnogih kroničnih bolesti.
U Hrvatskoj je nacionalno tijelo za sigurnost hrane Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, čiji Centar za sigurnost hrane brine o sigurnosti hrane.
Na ovogodišnjoj konferenciji o procjeni rizika porijeklom iz hrane pokrit će se brojne zanimljive teme poput zdrave prehrane, prirodnih dodataka prehrani, izloženosti živi iz ribe, pesticida u hrani, genetski modificiranih organizama i druge.
Jeste li znali da pretilost ubrzava proces starenja više od pušenja cigareta? Brojne druge zanimljivosti pročitajte u nastavku te izračunajte svoj indeks tjelesne mase i saznajte u koju kategoriju spadate.
Od 2019. godine je Hrvatska agencija za hranu (nacionalno tijelo za sigurnost hrane) prestala s radom te nastavila djelovanje u sklopu nove institucije Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu kao Centar za sigurnost hrane.
HAPIH predstavlja Hrvatsku u tijelima Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA).
Područje djelovanja Centra za sigurnost hrane:
Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja Europske unije koja prikuplja podatke o prehrambenim navikama svih dobnih kategorija ljudi, što uključuje i dojenčad, a sva su istraživanja financirana sredstvima Europske unije.
Na službenoj stranici HAPIH-a možete pronaći brojne korisne informacije poput smjernica za doniranje hrane, najava događaja i obavijesti o povlačenju i opozivu određenih proizvoda iz prodaje, s detaljima o razlogu povlačenja.
Oko 380. tona hrane u Hrvatskoj završi kao otpad, a 10% hrane u Europi se baca radi nerazumijevanja pitanja roka trajanja hrane.
Krajem 2018. godine su Ministarstvo poljoprivrede, HAPIH i Hrvatska gospodarska komora organizirali radionicu za predstavnike proizvođača i za trgovine, na kojoj je predstavljena IT platforma za doniranje hrane.
Pokretanje platforme je samo jedna od aktivnosti unutar Plana za sprječavanje i smanjenja otpada od hrane Republike Hrvatske za razdoblje 2019.-2023.
Također su objavljene Smjernice za doniranje hrane u odnosu na rokove trajanja, namijenjene su posrednicima u lancu doniranja hrane koji su ključna karika između donatora i krajnjih korisnika.
Svjetski dan hrane utemeljen je od strane zemalja članica Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO - Food and Agriculture Organization) na dvadesetoj konferenciji Organizacije za prehranu i poljoprivredu u studenome 1979. godine. Odabrani datum, 16. listopada, obljetnica je osnutka te organizacije. Tim danom se želi istaknuti problem nedostatka hrane u svijetu i važnost borbe protiv gladi.
U sklopu 3. hrvatske konferencije o procjeni rizika porijeklom iz hrane, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) 16. listopada organizira Okrugli stol pod nazivom:
„Zdrava prehrana – sve veći izazov današnjeg vremena“.
Ovogodišnja tema Svjetskog dana hrane pozabavit će se povećanom stopom pretilosti.
Konferencija će pokriti brojne zanimljive teme poput zdrave prehrane, prirodnih dodataka prehrani i potencijalnih rizika iz istih, izloženosti živi iz ribe, pesticida u hrani, genetski modificiranih organizama (GMO) na tržištu Republike Hrvatske i brojne druge.
Zanimljivosti:
Činjenice i zanimljivosti o pretilosti:
Primjer: Ako je osoba teška 78 kg, a visoka 1,56 m, onda je njezina visina na kvadrat: 1,56 m x 1,56 m = 2,43 m. Težina (78 kg) podijeljena s visinom na kvadrat (2,43 m) daje ITM 32.
U Hrvatskoj su vodeći uzrok bolničkog liječenja i smrti bolesti srca i krvnih žila, a među rizične čimbenike za pojavu tih bolesti spada i prekomjerna tjelesna težina i debljina, način prehrane i tjelesna aktivnost.
Redovita tjelesna aktivnost djeluje kao prevencija bolesti srca i krvnih žila, povišenog krvnog tlaka i masnoće u krvi te smanjuje rizik od obolijevanja za 35%. Pomoću tjelovježbe u srčani mišić i mozak dolazi i do 50% više kisika i hranjivih tvari, a trenirano srce obavlja više rada uz manji napor.
Za postizanje i očuvanje dobrog zdravlja preporučuje se provođenje tjelesne aktivnosti najmanje 30 minuta, nekoliko dana u tjednu (American College of Sports Medicine).
U žena pretilost može izazvati otpornost na djelovanje inzulina i dovesti do povećanja koncentracije testosterona u krvi te na kraju do poremećaja reproduktivne funkcije jajnika.
Europska Unija razmatra upotrebu "semafor" sustava koji se upotrebljava u Francuskoj, Belgiji i Španjolskoj, u trgovini hranom i pićem kao mjeru u borbi protiv epidemije pretilosti. Te oznake bi kroz boje i slova na pakiranju hrane kupcu pokazale nutritivnu vrijednost proizvoda od najzdravijeg tamnozelenog "A", do najmanje zdravog crvenog "E".
Nutritivna se vrijednost proizvoda izračunava prema omjeru sastojaka koji bi se trebali konzumirati u manjim količinama, a to su kalorije, zasićene masti, šećer i sol i onih koji su zdraviji, a to su vlakna, bjelančevine, orašasti plodovi, voće i povrće.
Svima nama je potrebna uravnotežena prehrana koja se sastoji od proteina, masti, ugljikohidrata, vlakana, vitamina i minerala, ali je potrebno i izabrati najzdravije opcije namirnica koje sadrže ove kategorije.
Proteini tijelu pružaju energiju i poboljšavaju kognitivne funkcije te su vrlo bitan nutrijent za izgradnju, održavanje i popravljanje tkiva, stanica i organa.
Neki od izvora: riba, meso, mliječni proizvodi, jaja, grah i grašak, orašasti plodovi i sjemenke i drugo.
Izvor fotografije: Flickr
Našem su tijelu potrebne masnoće za energiju, apsorpciju vitamina, zaštitu srca i zdravlja mozga.
No, kao što znamo, nisu sve masti dobre pa tako su umjetne trans masti i zasićene masti zaslužne za dobivanje na težini, začepljene arterije, povećani rizik od određenih bolesti i za mnoge druga, nepovoljna zdravstvena stanja.
Mi bi se trebali usredotočiti na unos zdravih masti, nezasićenih masti i omega 3 masnih kiselina.
Nalaze se, primjerice, u orašastim plodovima, maslinama, lososu, sardinama, tuni, inćunima, kamenicama, avokadu.
Vlakna se nalaze u žitaricama, voću, povrću, orašastim plodovima i grahu. Netopiva vlakna ne otapaju se u vodi i pomažu u sprječavanju zatvora, a nalaze se u cjelovitim žitaricama, pšeničnim pahuljicama i u povrću poput mrkve i celera.
Topiva vlakna otapaju se u vodi i pomažu u kontroli šećera u krvi te smanjuju kolesterol, a nalaze se u zobenoj kaši, ječmu, grahu, orašastim plodovima i u voću poput jabuka, bobica i krušaka.
Izvor fotografije: Unsplash
Naše tijelo koristi kalcij kako bi izgradilo zdrave kosti i zube i održavalo ih jakima tijekom starenja. Ako prehranom ne unosite kalcij, vaše će ga tijelo uzimati iz vaših kostiju, što može dovesti do oslabljenih kostiju i osteoporoze. Neki od dobrih izvora kalcija su sir, jogurt, mlijeko, sardine, losos, tofu, kelj, brokula i drugi.
Izvor fotografije: Flickr
Ugljikohidrati su jedan od glavnih izvora energije za naše tijelo, ali postoje dobri i loši ugljikohidrati. Rafinirani ili jednostavni ugljikohidrati uključuju tijesto za pizzu, tjesteninu, slastice, bijelo brašno, bijelu rižu, slatke deserte i mnoge pahuljice za doručak. U sebi nemaju mekinja, vlakna i nutrijente, brzo se probavljaju i imaju visok glikemijski indeks što brzo podiže razinu šećera u krvi.
S druge strane, kompleksni ugljikohidrati se probavljaju sporije, što postupno povećava razinu šećera u krvi, a također su bogati nutrijentima i vlaknima što pomaže pri mršavljenju i sprječavanju raznih bolesti. Nalaze se u nerafiniranim cjelovitim žitaricama u kruhu, smeđoj riži, kvinoji, mekinjama, zobenoj kaši, u povrću bez škroba poput špinata, prokulica i celera, u lješnjacima, jabukama, bobicama, bananama itd.
Izvor fotografije: Flickr
Organski uzgojena hrana većinom je bogatija mikronutrijentima i može smanjiti rizik od alergija, pretilosti i debljine.
S druge strane, organski uzgoj je 20-50% skuplji za uzgajivače, a brze klimatske promjene mogu nepovoljno utjecati na njega i tada u pomoć moramo pozvati znanost, kemiju, agrotehnologiju.
Konvencionalnim uzgojem hrane možemo uzrokovati eroziju i zagađenje tla i podzemnih voda, smanjenje biološke aktivnosti u tlu, pretjerano korištenje umjetnih gnojiva, kemijskih pesticida i herbicida i drugo, a takav uzgoj podržava i GMO.
Prema istraživanju američkog nutricionista Alex Jacka koji je usporedio nutrijente u povrću od 1985. i 2002. godine, otkriveno je da je u nekim slučajevima razlika između sadržaja vitamina i minerala bila vrlo velika.
Na primjer, sadržaj kalcija u brokuli je pao za 50%. Preporučuje se da jedemo 3-5 porcija povrća i 2-4 porcija voća dnevno, ali najčešće ljudi zanemaruju važnost tih preporuka, a s obzirom na sve manju razinu nutrijenata u namirnicama, trebali bi čak i povećati unos voća i povrća.
Svima nama je potrebna uravnotežena prehrana koja se sastoji od proteina, masti, ugljikohidrata, vlakana, vitamina i minerala. Također, redovita tjelovježba djeluje kao prevencija mnogih kroničnih bolesti.
U Hrvatskoj je nacionalno tijelo za sigurnost hrane Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, čiji Centar za sigurnost hrane brine o sigurnosti hrane.
Na ovogodišnjoj konferenciji o procjeni rizika porijeklom iz hrane pokrit će se brojne zanimljive teme poput zdrave prehrane, prirodnih dodataka prehrani, izloženosti živi iz ribe, pesticida u hrani, genetski modificiranih organizama i druge.
Jeste li znali da pretilost ubrzava proces starenja više od pušenja cigareta? Brojne druge zanimljivosti pročitajte u nastavku te izračunajte svoj indeks tjelesne mase i saznajte u koju kategoriju spadate.
HAPIH-ov Centar za sigurnost hrane
Od 2019. godine je Hrvatska agencija za hranu (nacionalno tijelo za sigurnost hrane) prestala s radom te nastavila djelovanje u sklopu nove institucije Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu kao Centar za sigurnost hrane.
HAPIH predstavlja Hrvatsku u tijelima Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA).
Područje djelovanja Centra za sigurnost hrane:
- prikupljanje podatka o prehrambenim navikama djece i odraslih koji se koriste za procjenu izloženosti za potrebe kvantitativne procjene rizika
- planiranje prehrane, procjena zdravstvenog statusa populacije, trendova i navika po pitanju konzumacije hrane, načina života, tjelesne aktivnosti
- jedna je od kontakt točaka Sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF) te izrađuje inicijalnu procjenu rizika; sva povlačenja proizvoda bez odgode objavljuju na web stranici CSH-a te obavještavaju medije
- podizanje svijesti o znanstvenim radovima Europske agencije za sigurnost hrane
- sudjeluje u provedbi Strateškog plana za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli u Hrvatskoj, a u okviru tog plana izrađuju edukativne materijale i provode kampanje za razne skupine
- briga o kvaliteti hrane; Ministarstvo poljoprivrede uključilo je CSH u provedbu EU kampanje za procjenu kvalitete prehrambenih proizvoda
- aktivnosti u sklopu Nacionalnog programa smanjenja otpada od hrane
- pravovremeno obavještavanje javnosti o rezultatima svoga rada
- dugogodišnje nacionalno obilježavanje Svjetskog dana hrane u suradnji s Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO)
Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja Europske unije koja prikuplja podatke o prehrambenim navikama svih dobnih kategorija ljudi, što uključuje i dojenčad, a sva su istraživanja financirana sredstvima Europske unije.
Na službenoj stranici HAPIH-a možete pronaći brojne korisne informacije poput smjernica za doniranje hrane, najava događaja i obavijesti o povlačenju i opozivu određenih proizvoda iz prodaje, s detaljima o razlogu povlačenja.
Oko 380. tona hrane u Hrvatskoj završi kao otpad, a 10% hrane u Europi se baca radi nerazumijevanja pitanja roka trajanja hrane.
Krajem 2018. godine su Ministarstvo poljoprivrede, HAPIH i Hrvatska gospodarska komora organizirali radionicu za predstavnike proizvođača i za trgovine, na kojoj je predstavljena IT platforma za doniranje hrane.
Pokretanje platforme je samo jedna od aktivnosti unutar Plana za sprječavanje i smanjenja otpada od hrane Republike Hrvatske za razdoblje 2019.-2023.
Također su objavljene Smjernice za doniranje hrane u odnosu na rokove trajanja, namijenjene su posrednicima u lancu doniranja hrane koji su ključna karika između donatora i krajnjih korisnika.
Konferencija o procjeni rizika porijeklom iz hrane
Svjetski dan hrane utemeljen je od strane zemalja članica Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO - Food and Agriculture Organization) na dvadesetoj konferenciji Organizacije za prehranu i poljoprivredu u studenome 1979. godine. Odabrani datum, 16. listopada, obljetnica je osnutka te organizacije. Tim danom se želi istaknuti problem nedostatka hrane u svijetu i važnost borbe protiv gladi.
U sklopu 3. hrvatske konferencije o procjeni rizika porijeklom iz hrane, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) 16. listopada organizira Okrugli stol pod nazivom:
„Zdrava prehrana – sve veći izazov današnjeg vremena“.
Ovogodišnja tema Svjetskog dana hrane pozabavit će se povećanom stopom pretilosti.
Konferencija će pokriti brojne zanimljive teme poput zdrave prehrane, prirodnih dodataka prehrani i potencijalnih rizika iz istih, izloženosti živi iz ribe, pesticida u hrani, genetski modificiranih organizama (GMO) na tržištu Republike Hrvatske i brojne druge.
Zanimljivosti:
- pesticidi su kemikalije korištene u poljoprivredi za zaštitu usjeva od insekata, gljivica, korova i drugih nametnika
- unatoč negativnim stranama, imaju važnu ulogu u proizvodnji hrane jer povećavaju količine usjeva
- potencijalno su toksični za ljude i mogu uzrokovati rak, negativno utjecati na reprodukciju, imuni ili živčani sustav
- stari, jeftini pesticidi mogu ostati u tlu i vodi godinama te su oni zabranjeni u razvijenim zemljama, ali se još koriste u mnogim zemljama u razvoju
- godišnji prosjek konzumacije ribe po članu kućanstva u Hrvatskoj 2016. godine iznosio je samo 7,6kg
- živa je vrlo toksičan, teški metal koji je zagadio većinu mora i oceana
- većina velikih vrsta ribe koje sporo rastu, u sebi nakupljaju veće količine žive; sabljarka, tunj, skuša, morski pas i brancin
- ribe s manjim udjelom žive su srdele, inćuni, lignje, kamenice, domaći škampi, srebrni losos, kraljevski losos, pacifički iverak i druge
- genetski modificirani organizmi (GMO) imaju genetski materijal (DNK) promijenjen na način koji se u prirodi ne pojavljuje, a glavni razlog zbog kojeg se takva hrana počela proizvoditi je zbog njene veće otpornosti na nametnike i bolesti biljaka
- GM hrana s jedne strane ima nižu cijenu, duži vijek trajanja ili veću nutritivnu vrijednost, ali s druge strane ima potencijalnih rizika po ljudsko zdravlje i po okoliš
Pretilost
Činjenice i zanimljivosti o pretilosti:
- u svijetu je preko 670 milijuna odraslih i 120 milijuna djece pretilo
- debljina skraćuje život za dvije do sedam godina jer povećava rizik od infarkta za četiri puta, a pretili ljudi su ljudi skloniji i moždanom udaru i malignim bolestima
- pretilost u trudnoći faktor je rizika za razvoj povišenog tlaka i pojavu šećerne bolesti
- pretilost ubrzava proces starenja čak više od pušenja cigareta; istraživanja su pokazala da je, prema stanju DNK, deblja osoba "starija" od svoga vitkog vršnjaka za 8,8 godina
- prekomjerno nakupljanje masnog tkiva u organizmu nazivamo debljinom ili prekomjernom tjelesnom masom, a izračunava se određivanjem indeksa tjelesne mase (ITM) koji se dobiva kada se tjelesna masa osobe izražena u kilogramima podijeli s kvadratom visine izraženom u metrima
- indeks tjelesne mase nije savršena mjera, jer će više i/ili mišićavije osobe općenito imati viši indeks tjelesne mase
Primjer: Ako je osoba teška 78 kg, a visoka 1,56 m, onda je njezina visina na kvadrat: 1,56 m x 1,56 m = 2,43 m. Težina (78 kg) podijeljena s visinom na kvadrat (2,43 m) daje ITM 32.
U Hrvatskoj su vodeći uzrok bolničkog liječenja i smrti bolesti srca i krvnih žila, a među rizične čimbenike za pojavu tih bolesti spada i prekomjerna tjelesna težina i debljina, način prehrane i tjelesna aktivnost.
Redovita tjelesna aktivnost djeluje kao prevencija bolesti srca i krvnih žila, povišenog krvnog tlaka i masnoće u krvi te smanjuje rizik od obolijevanja za 35%. Pomoću tjelovježbe u srčani mišić i mozak dolazi i do 50% više kisika i hranjivih tvari, a trenirano srce obavlja više rada uz manji napor.
Za postizanje i očuvanje dobrog zdravlja preporučuje se provođenje tjelesne aktivnosti najmanje 30 minuta, nekoliko dana u tjednu (American College of Sports Medicine).
U žena pretilost može izazvati otpornost na djelovanje inzulina i dovesti do povećanja koncentracije testosterona u krvi te na kraju do poremećaja reproduktivne funkcije jajnika.
Europska Unija razmatra upotrebu "semafor" sustava koji se upotrebljava u Francuskoj, Belgiji i Španjolskoj, u trgovini hranom i pićem kao mjeru u borbi protiv epidemije pretilosti. Te oznake bi kroz boje i slova na pakiranju hrane kupcu pokazale nutritivnu vrijednost proizvoda od najzdravijeg tamnozelenog "A", do najmanje zdravog crvenog "E".
Nutritivna se vrijednost proizvoda izračunava prema omjeru sastojaka koji bi se trebali konzumirati u manjim količinama, a to su kalorije, zasićene masti, šećer i sol i onih koji su zdraviji, a to su vlakna, bjelančevine, orašasti plodovi, voće i povrće.
Osnove zdrave prehrane
Svima nama je potrebna uravnotežena prehrana koja se sastoji od proteina, masti, ugljikohidrata, vlakana, vitamina i minerala, ali je potrebno i izabrati najzdravije opcije namirnica koje sadrže ove kategorije.
Proteini tijelu pružaju energiju i poboljšavaju kognitivne funkcije te su vrlo bitan nutrijent za izgradnju, održavanje i popravljanje tkiva, stanica i organa.
Neki od izvora: riba, meso, mliječni proizvodi, jaja, grah i grašak, orašasti plodovi i sjemenke i drugo.
Izvor fotografije: Flickr
Našem su tijelu potrebne masnoće za energiju, apsorpciju vitamina, zaštitu srca i zdravlja mozga.
No, kao što znamo, nisu sve masti dobre pa tako su umjetne trans masti i zasićene masti zaslužne za dobivanje na težini, začepljene arterije, povećani rizik od određenih bolesti i za mnoge druga, nepovoljna zdravstvena stanja.
Mi bi se trebali usredotočiti na unos zdravih masti, nezasićenih masti i omega 3 masnih kiselina.
Nalaze se, primjerice, u orašastim plodovima, maslinama, lososu, sardinama, tuni, inćunima, kamenicama, avokadu.
Vlakna se nalaze u žitaricama, voću, povrću, orašastim plodovima i grahu. Netopiva vlakna ne otapaju se u vodi i pomažu u sprječavanju zatvora, a nalaze se u cjelovitim žitaricama, pšeničnim pahuljicama i u povrću poput mrkve i celera.
Topiva vlakna otapaju se u vodi i pomažu u kontroli šećera u krvi te smanjuju kolesterol, a nalaze se u zobenoj kaši, ječmu, grahu, orašastim plodovima i u voću poput jabuka, bobica i krušaka.
Izvor fotografije: Unsplash
Naše tijelo koristi kalcij kako bi izgradilo zdrave kosti i zube i održavalo ih jakima tijekom starenja. Ako prehranom ne unosite kalcij, vaše će ga tijelo uzimati iz vaših kostiju, što može dovesti do oslabljenih kostiju i osteoporoze. Neki od dobrih izvora kalcija su sir, jogurt, mlijeko, sardine, losos, tofu, kelj, brokula i drugi.
Izvor fotografije: Flickr
Ugljikohidrati su jedan od glavnih izvora energije za naše tijelo, ali postoje dobri i loši ugljikohidrati. Rafinirani ili jednostavni ugljikohidrati uključuju tijesto za pizzu, tjesteninu, slastice, bijelo brašno, bijelu rižu, slatke deserte i mnoge pahuljice za doručak. U sebi nemaju mekinja, vlakna i nutrijente, brzo se probavljaju i imaju visok glikemijski indeks što brzo podiže razinu šećera u krvi.
S druge strane, kompleksni ugljikohidrati se probavljaju sporije, što postupno povećava razinu šećera u krvi, a također su bogati nutrijentima i vlaknima što pomaže pri mršavljenju i sprječavanju raznih bolesti. Nalaze se u nerafiniranim cjelovitim žitaricama u kruhu, smeđoj riži, kvinoji, mekinjama, zobenoj kaši, u povrću bez škroba poput špinata, prokulica i celera, u lješnjacima, jabukama, bobicama, bananama itd.
Izvor fotografije: Flickr
Ekološka proizvodnja
Eko, bio i organsko su sinonimi i proizvodi s oznakom EKO udovoljavaju pravilima ekološke proizvodnje (proizvodi s minimalno 95% ekoloških sastojaka). Uz logotip proizvoda na pakiranju mora biti navedeni kodni broj kontrolnog tijela te podatak o uzgoju van ili unutar područja Europske unije.
Organski uzgojena hrana većinom je bogatija mikronutrijentima i može smanjiti rizik od alergija, pretilosti i debljine.
S druge strane, organski uzgoj je 20-50% skuplji za uzgajivače, a brze klimatske promjene mogu nepovoljno utjecati na njega i tada u pomoć moramo pozvati znanost, kemiju, agrotehnologiju.
Konvencionalnim uzgojem hrane možemo uzrokovati eroziju i zagađenje tla i podzemnih voda, smanjenje biološke aktivnosti u tlu, pretjerano korištenje umjetnih gnojiva, kemijskih pesticida i herbicida i drugo, a takav uzgoj podržava i GMO.
Prema istraživanju američkog nutricionista Alex Jacka koji je usporedio nutrijente u povrću od 1985. i 2002. godine, otkriveno je da je u nekim slučajevima razlika između sadržaja vitamina i minerala bila vrlo velika.
Na primjer, sadržaj kalcija u brokuli je pao za 50%. Preporučuje se da jedemo 3-5 porcija povrća i 2-4 porcija voća dnevno, ali najčešće ljudi zanemaruju važnost tih preporuka, a s obzirom na sve manju razinu nutrijenata u namirnicama, trebali bi čak i povećati unos voća i povrća.
pretilost sigurnost hrane konferencija o sigurnosti hrane centar za sigurnost hrane prehrana za mršavljenje
Autorica: Ines Ivanović
