13.3.2019.

Izvor slike: Unsplash

Prema riječima Hipokrata, hrana može biti tvoj lijek

Proljeće je već pred vratima, a vaš sustav je još uvijek raspoložen za gozbe kakve smo si priuštili kroz zimske blagdane? Ne gledajte koliko blizu nam je ljeto, nego krenite sa zdravim navikama što prije. Priuštite svom organizmu detoks i jačanje imuniteta nakon zime i stalnih vremenskih promjena s kojima se ovih dana suočavamo. Nerijetko nam je izgovor za loše navike u životu nedostatak vremena, ali uvijek treba i može se pronaći vremena za pripremu zdravog i cjelovitog obroka, za kretanje i vježbanje čime bismo znatno poboljšali kvalitetu svog života. Pročitajte više o detoksikaciji organizma, piramidi zdrave prehrane i uravnoteženoj prehrani.

Zdrave navike

 

Ako ste se prepustili gozbi raskošnih blagdanski menija te nakon blagdana nastavili s lošim navikama, a usput vam je i pao imunitet nakon brojnih prehlada u ovo hladno vrijeme, vrijeme je za planiranje detoksa organizma i unosa vitamina za oporavak. Ivan Pernar je preporučio vitamin c, s čime se moramo složiti kao korisnim u ovom slučaju, a više o prednostima vitamina c možete pročitati ovdje. Međutim, postoje brojni drugi načini da održavamo naše tijelo zdravim.
Sve što konzumiramo, filtrira naša jetra. Kako bi jetra mogla neometano raditi svoj posao, potrebno je dovoljno crijevnih bakterija i neoštećena crijevna sluznica, a prehrana koja sadrži previše masti i šećera utječe negativno na oboje.
Umirovljenik Taljat Selmani, poznatiji kao Toni, tvrdi kako ne postoji bolest. Da bi vježbanjem mogli pomoći sami sebi. U ovoj, ekstremnoj izjavi, krije se i malo istine. Ljudi bi mogli izbjeći neka stanja uz dovoljno vježbanja i uz zdraviji način života. Gospodin Toni u cijelom svom radnom vijeku nije nikad bio na bolovanju. Ako gospodin od 82 godine može u 7 sati ujutro otići na bundek gdje je vježbao po najvećoj hladnoći, teško je pronaći izgovor nas ostale. 

Hipokrat - grčki filozof i liječnik širio je ideju o upotrebi zdravih namirnica umjesto lijekova koja se proširila i putem njegove poznate izreke: "Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana"

Kako bismo očuvali svoje zdravlje, moramo organizam održavati u dobrom fizičkom i duševnom stanju. Osnovne hranjive tvari su bjelančevine, masti i ugljikohidrati. 


Izvor fotografije: Digital Health 

 

Detoksikacija

Detoksikacijom se rješavamo toksina iz tijela koje tijelo prikuplja kada konzumiramo lošu hranu. Za početak je dobro konzumirati vodu s limunom. U nastavku možete vidjeti i nekoliko drugih primjera:
  • voda s limunom - dobra je za pročišćavanje organizma i unos vitamina
  • tjelovježba - uz brojne pogodnosti koje pruža vježbanje, jedna je i da se znojenjem rješavamo loših stvari iz organizma; metala poput arsena, olova i žive
  • đumbir i češnjak - đumbir djeluje protuupalno i može ublažiti nadutost i plinove. Češnjak ima antibakterijsko i antivirusno djelovanje i sadrži sumporne spojeve koji pomažu u detoksikaciji. Snizuje ukupni kolesterol i trigliceride.
  • zeleni čaj - bogat je izvor antioksidansa i sagorijeva masnoće. Možda neće svakog oduševiti okus, to je rješivo dodacima.
  • zeleno povrće - Zeleno lisnato povrće sadrži klorofil koji ima protuupalna svojstva. Neka su i dobar izvor željeza, poput Špinata. Pogodnosti povrća možete iskoristiti i na drugi način; možete pomiješati mrkvu, đumbir, ciklu, kelj i korijander i napraviti odličan sok za detoks.

Ovo su samo neki od načina kojima možete pročistiti organizam. Ima još mnogo namirnica koje u tome pomažu, poput artičoka, kupusa, probiotika, ribljeg ulja, jabučnog octa i brojne druge. Najvažnije i najdostupnije pomagalo je obična voda.
Uz pomoć detoksikacije možete podići imunitet, čvršće spavati,smanjiti kronične upale, regulirati probavu, imati više energije itd. Više o detoksikaciji možete pročitati ovdje.


Izvor fotografije: Sam Wood


Višak kilograma ne predstavlja problem samo nakon blagdana. Pretilost u svijetu je u stalnom porastu.

Nedavno je Čile bila zemlja koja se pojavljuje u vijestima s naslovima o pretilosti djece. Brojkama su prestigli i dugogodišnjeg lidera, Sjedinjene države. U Čileu je 44,5% djece pretilo, a u Sjedinjenim državama 39,9%.
Hrvatska se također nema čime pohvaliti jer smo prema statistici među prvih pet europskih zemalja s problemom prekomjerne tjelesne mase i debljine.


Piramida zdrave prehrane 


Ljudi često zanemaruju svoje zdravlje, zdrav način života prvenstveno je bitan zbog izbjegavanja raznih bolesti i stanja koje loša prehrana  i loše navike donose, a bolji izgled je bonus.
Ubrzan tempo života nerijetko nam pomogne da zaboravimo na brigu o prehrani i rekreaciji. Kad bismo proveli manje vremena pred tv-om, mobitelom, tabletom i raznim spravama, imali bismo više vremena za bolje opcije, makar za početak to bila šetnja.



Izvor fotografije: prilagođeno prema alamaudeblog


Prva piramida pravilne prehrane sastavljena je 1992. godine, a 2005. godine je redizajn napravljen od strane Harvard School of Public Health Nutrition Service-a.

Piramida ističe važnost svakodnevnog unosa raznovrsnih namirnica, prehrane bogate povrćem, voćem i cjelovitim žitaricama. Primjere nekoliko zdravih recepata možete pronaći ovdje

Ukupni dnevni unos energije ovisi o 
  • spolu
  • starosti
  • načinu života

Uravnotežena prehrana vrlo je bitna za pravilno funkcioniranje organizma jer unosom energije iz hrane održavamo funkcije tijela te je trošimo je tijekom tjelesne aktivnosti. Do nakupljanja viška kilograma doći će kada unesemo preveliku količinu energije koju ne iskoristimo, što nas u konačnici može dovesti u stanje pretilosti, s ozbiljnim posljedicama za tijelo i zdravlje.

U nastavku su detaljnije opisane namirnice iz piramide i hranjive tvari u njima. 

Cjelovite žitarice, crni, raženi, graham ili kukurzni kruh s dodacima sjemenki suncokreta, sezama, lana, ječam i smeđa riža pripadaju skupini složenih ugljikohidrata iz kojih se energija postepeno oslobađa, stvaraju osjećaj sitosti koji dulje traje, a također su bogati prehrambenim vlaknima. 

Voće i povrće preporučuje se u najmanje pet porcija dnevno, a u tu skupinu spada tamno zeleno, žuto, narančasto, crveno povrće (špinat, kelj, brokula, paprika, radić, cikla). Voće (jagode, citrusno voće, kivi, dunja) se preporučuje u najmanje pet porcija dnevno. 

Meso, piletinu, ribu jaja i mahunarke preporučljivo je konzumirati u dva obroka dnevno, po izboru. Ispred svinjetine i govedine, kod izbora mesa prednost treba dati ribi, piletini, puretini i mesu kunića i također više u kuhanoj varijanti nego da se poha ili prži. Zamjena mesu može biti grah, grašak, soja, leća te ostale mahunarke. Kod izbora mlijeka, sireva i ostalih mliječnih proizvoda treba odabrati one s manjim postotkom masti.


Na vrhu piramide nalaze se masnoće, šećer, sol, alkoholna pića i slatkiši, namirnice koje sadrže dosta kalorija. Što se tiče vitamina i minerala, njih sadrže u vrlo malim količinama ili ih uopće ne sadrže, zbog čega ih treba konzumirati najviše jedanput dnevno ili samo nekoliko puta mjesečno.


Namirnice biljnog porijekla poput žitnih pahuljica, kruha, tjestenine, riže, voća, povrća, mlijeka, mliječnih proizvoda, šećera i slastica najvažniji su izvor ugljikohidrata. Ugljikohidrati se po probavljivosti dijele na probavljive i neprobavljive:

  • Probavljivi ugljikohidrati, koji se lakše probavljaju nakon kuhanja, su škrob i šećeri, a najzastupljeniji su u namirnicama poput žitnih pahuljica, riže, krumpira, brašna i proizvoda od brašna.  
  • Neprobavljivi ugljikohidrati vlaknaste su tvari koje se ne mogu iskoristiti kao izvor energije, ali ubrzavaju odstranjivanje štetnih i toksičnih sastojaka iz organizma, a nalaze se u povrću i voću, žitaricama punog zrna. 


Masti su bogat izvor energije koji omogućuju apsorpciju vitamina A, D, E i K topivih u mastima. Dobivamo ih iz namirnica:

  • biljnog porijekla: plodovi maslina, razne vrste sjemenja (suncokreta, uljane repice, lana, buće, kukurznih i pšeničnih klica).
  • životinjskog porijekla: svinjska mast, mast peradi, loj i maslac

Vrlo je važno biti oprezan s konzumiranjem masti koje mogu biti uzrok u razvoju nekih kroničnih bolesti, prvenstveno srčanožilnih, zbog čega stručnjaci preporučuju pretežno konzumiranje biljnih ulja bogatih nezasićenim mastima, a da se svega 10% namiruje iz masti životinjskog porijekla (zasićenih masti).
Međutim, postoje i nevidljive masti koje također pridonose ukupnoj količini unesenih masti u svakodnevnoj prehrani pa i na njih treba pripaziti. Nalaze se u namirnicama poput mlijeka, sireva, vrhnja, jaja, mesa, ribe, orašastih plodova i sjemenja. 


Bjelančevine služe kao izvor energije jer su građene od lanaca aminokiselina i zaštitne su prehrambene tvari jer izgrađuju stanice, a neophodne su za rast i obnavljanje tkiva. Esencijalne aminokiseline unose se u organizam iz namirnica životinjskog porijekla poput mesa, ribe, jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda, a dijelom i od namirnica biljnog porijekla (mahunarki). 


Vitamini i minerali neophodni su za djelotvornost imunološkog sustava. Voće i povrće, koji ujedno sadrže i biljna vlakna, vrijedan su izvor vitamina i mirerala i preporuča se 5 obroka voća i povrća dnevno.

Ostavite komentar

Komentari

Budite prvi koji će komentirati...
PRONAĐI TVRTKU
PRONAĐI BANKOMAT
Imamo preko 50.000 tvrtki u našoj arhivi!
* Npr. naziv tvrtke
* Filter po uslugama
Imamo preko 50.000 tvrtki u našoj arhivi!