17.5.2021.

Izvor slike: Flickr

Koje vrste dizala postoje i kolika je okvirna cijena ugradnje dizala?

Njemačka tvrtka ThyssenKrupp je, u suradnji s tvrtkom Simplex iz Slavonskog broda razvila prvo dizalo na svijetu koje ima mogućnost vertikalnog i horizontalnog kretanja. Više o ovom multidizalu saznajte u nastavku. U Hrvatskoj je oko 50.000 građana zatočeno u svojim zgradama jer nemaju lift, zbog čega je program Renovacijski val jako važna prilika za financiranje iz EU fondova. Znate li koliko često treba održavati dizala, koje sve vrste dizala postoje i kako im se kreću cijene? Danas se uglavnom primjenjuje električni pogon dizala, saznajte kojom brzinom se kreću električna, a kojom hidraulična dizala te koja se preporučuju za zgrade s više od 6 katova.

Vrste dizala/liftova

Dizala po vrsti pogona:

  • električna 
  • hidraulična
  • pneumatska

Dizala za transport tereta i osoba možemo nazvati etažnim dizalima, a druge vrste dizala su platforme. Etažna dizala prema namjeni mogu biti osobna ili teretna.

Platforme se mogu kretati i horizontalno, a ne samo vertikalno kao etažna dizala. Primjer osobne platforme je dizalo za osobe s invaliditetom ugrađeno na stepeništa.

Pokretne trake i stepenice također spadaju u vrste dizala i služe za transport osoba i tereta.

Hidraulično i električno dizalo - koje odabrati?

Jeste li se ikad našli u dizalu koje je, po vama, bilo jako sporo i imali osjećaj da će vam trebati čitava vječnost da dođete do sedmog kata. Za zgrade koje imaju više od 6 katova, preporučuju se električna dizala jer se ističu svojom brzinom.

Izvor fotografije: Unsplash

Što se tiče troškova, hidraulična dizala su povoljnija od električnih, a njihov je servis jednostavniji i sigurniji. Njihova se ugradnja preporučuje u zgrade s manje od šest katova, čija dizala imaju manje prometa.

Nedostatak hidrauličnih dizala nalazi se u uljima u njihovom sustavu koja su štetna za okoliš. U slučaju požara postoji opasnost od zapaljivosti hidraulične tekućine.

Danas se uglavnom primjenjuje električni pogon dizala, čije su brzine dizanja 2-3m/s (metar u sekundi). Za zgrade s manje katova, do približno 20 metara, koristi se i hidraulični pogon, a njegova brzina dizanja je oko 0,8 m/s.

Ugradnja dizala u stambene zgrade

Čije odluke su sve važne prije mogućnosti gradnje lifta:

  • Gradske skupštine
  • komunalnih poduzeća
  • vlasnika susjednih čestica i suvlasnika u zgradi

Također, bitno je istaknuti da na ugradnju utječu i propisi o stabilnosti i protupožarnim zahtjevima. Konstrukcija zgrade mora biti pogodna za dodatna opterećenja i ne smije se narušiti mogućnost evakuacije iz zgrade u slučaju požara.

Ugradnja dizala cijena

Koji faktori utječu na cijenu dizala:

  • broj katova zgrade
  • vrsta konstrukcije
  • materijal
  • dimenzije dizala
  • izvođač
  • okno - postoji li okno ili se tek treba napraviti

Ako, na primjer, živite u zgradi sa 5 katova, cijena ugradnje dizala i voznog okna može se kretati oko 300.000 kn. 

Suglasnost stanara za ugradnju lifta

Zbog toga što je dizalo zajednički dio zgrade, prije ugradnje je potrebna suglasnost svih stanara. Do iznimke dolazi kada u zgradi stanuje osoba koja se ne može kretati ili se otežano kreće. U tom slučaju je dovoljna natpolovična suglasnost suvlasnika u zgradi.

Dizala - zanimljivosti i tvrtke

Tvrtka koja je trenutno na prvom mjestu u montaži liftova u Europi je Simplex iz Slavonskog Broda. S uspješnom njemačkom tvrtkom ThyssenKruppom razvili su prvo dizalo na svijetu koje ima mogućnost vertikalnog i horizontalnog kretanja. Na početku smo spominjali uobičajene brzine osobnih dizala pa vas brzina ovog dizala može ugodno iznenaditi - kreće se brzinom od 18m/s. 

Radi se o multidizalu koje je prvo svjetsko dizalo bez sajli. Tvrtka Simplex ga je montirala u testnom tornju ThyssenKrupp u gradu Rottweilu.

Simplex je tvrtka fokusirana na inozemne naručitelje, a u nastavku ćemo izdvojiti dvije tvrtke iz Zagreba koja stručno i kvalitetno obavljaju poslove popravka, održavanja i montaže dizala i drugih transportnih sustava na području Hrvatske.

Stručan tim tvrtke MORES DIZALA iz Zagreba ima dugogodišnje iskustvo u poslovima održavanja i popravaka dizala proizvođača poput ORONA, MP LIFTS I THYSSENA.

Svjetski proizvođač dizala i drugih transportnih sustava je tvrtka OTIS, sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama. OTIS DIZALA d.o.o. imaju sjedište u Zagrebu, kao i poslovnice u Splitu, Osijeku, Karlovcu, Rijeci i Puli. Osnivač Otis Elevator Company, američki inženjer Elisha Graves Otis, izumio je sigurnosni uređaj koji sprječava pad dizala u slučaju otkazivanja kablova ili užadi 1853. godine. Tako je tvrtka OTIS razvila najsigurnije dizalo.

Održavanje dizala može biti redovno i izvanredno. Redovne preglede trebalo bi provoditi barem jednom mjesečno, a popravak ide na teret suvlasnika zgrade, odnosno na teret pričuve. Svako dizalo bi trebalo imati upute za uporabu i održavanje, kao i upute za spašavanje osoba iz dizala.

Izvor fotografije: Unsplash

Ugradnja dizala - financiranje iz EU fondova

Potpredsjednica SDP-a i zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan, na konferenciji za novinare u travnju ove godine, istaknula je kako u Hrvatskoj ima više od 16.000 višekatnica bez dizala. To je veliki problem za starije ili nepokretne osobe. Europska unija donijela je program pod nazivom Renovacijski val prošle godine, koji obuhvaća ugradnju dizala i energetsku obnovu zgrada. U javnoj raspravi koju je o inicijativi otvorila Europska komisija 2020. godine, sudjelovalo je više hrvatskih udruga za osobe s invaliditetom, a u projektu je sudjelovao i European Disability Forum.

Prema ovom projektu, EU bi financirala 85% iznosa ugradnje dizala u 13.500 zgrada. Cilj je potaknuti građevinski sektor, učiniti zgrade energetski učinkovitijim, zelenijima i pristupačnijima.

Na sjednici sabora u travnju ove godine, zastupnik Silvano Hrelja govorio je o temi sufinanciranja ugradnje dizala EU sredstvima, o kojoj se priča već treću godinu. Istaknuo je kako je 40.000-50.000 građana zatočeno u vlastitim stanovima. Pozvao je sve građane i stanare, udruge, gradonačelnike i ostale skupine da se aktiviraju i podrže ovaj projekt jer se Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova nema interesa baviti pojedinačnim projektima, za koja nema ni dovoljno ljudskih resursa.

Autorica: Ines Ivanović

Ostavite komentar

Komentari

Budite prvi koji će komentirati...
X
Kolačići

Kolačići ("cookies") omogućuju pravilno funkcioniranje ove stranice. Daljnjim korištenjem ove stranicu prihvaćate korištenje cookies (kolačića) i pravila o privatnosti. Više o tome pročitajte ovdje