20.9.2019.

Izvor slike: Kruzna Ekonomija

Izaberi kantu, nemoj pogriješiti

Efikasno i sigurno zbrinjavanje otpada je problem na svjetskoj razini, a u Hrvatskoj se godišnje baci oko 1,7 milijuna tona otpada (400 kg po građanu), a samo 19% se reciklira. Više o zbrinjavanju otpada i tvrtkama koje se bave tom djelatnošću pročitajte u nastavku. Podsjetite se i kako pravilno razvrstati otpad.


Prevencija nastanka otpada te ponovno korištenje su na vrhu hijerarhije o gospodarenju otpadom, a slijede reciklaža, korištenje u proizvodnji energije (paljenje) te odlaganje pod zemljom. Posljednje je najjeftinije, ali i najštetnije. Najpopularnije je na jugu Europe i čak 12 zemalja odlaže više 50% otpada pod zemljom, a Hrvatska je uz Latviju, Slovačku i Bugarsku na iznad 60%. 

"Zero waste" strategija isključuje spaljivanje kao način zbrinjavanja otpada. Spaljivanje je proces termičke obrade otpada kojim se smanjuje volumen otpada, ali uključuje izgaranje organskih tvari koje djeluje štetno na okoliš. Međutim, spaljivanjem otpada možemo proizvesti električnu energiju ili toplinu, što je velika prednost. Spalionice emitiraju stakleničke plinove, ali ipak doprinose smanjenju količine emitiranih stakleničkih plinova koji se emitiraju nakon što se otpad odloži na odlagalište. 
Međutim, najsigurnije za okoliš i za nas bi bio rad na smanjenju količina otpada i recikliranje. Zemlje poput Švedske imaju visoke stope recikliranja, ali to je zato što u tu statistiku uključuju spaljivanje otpada i otrovni pepeo proizašao iz njega koji u velikoj količini na kraju završi i na odlagalištima kao industrijski otpad. Tako se pepeo nastao spaljivanjem otpada ne računa kao komunalni otpad, zbog čega su statistike puno veće nego li stvarna brojka. 
 

Godišnje se u Hrvatskoj baci oko 1,7 milijuna tona otpada (400 kg po građanu), a samo 19% se reciklira. Oko 25% otpada se odvaja, a cilj je do 2022. godine da ta stopa poraste na 60%. 

U Hrvatskoj se odlaže 72 posto komunalnog otpada, a reciklira 24 posto, što je znatno ispod prosjeka Europske unije. Stopa recikliranja u zemljama Europske unije iznosi 46%, dok je kod nas 24%.

U svakom domaćinstvu bi se otpad trebao odlagati u spremnike i specijalne vrećice. Novi spremnici dolaze na na adresu građana, a uz njih i posebne vrećice namijenjene za prikupljanje biootpada, plastike i metalne ambalaže.

Osijek je dobar primjer grada kada se radi o pitanju uređenja sustava gospodarenja otpadom, u čemu je bio uspješan i prije ulaska u Europsku uniju što je dokaz da je uspostava kvalitetnog sustava moguća. 

U Zagrebu je postavljeno više od 6000 spremnika za odvojeno prikupljanje otpadnog papira i kartona, plastične i metalne ambalaže, stakla i tekstila, više od 4000 košarica za sitne otpatke, oko 250 za odlaganje životinjskih fekalija, a kućanstvima je za odlaganje miješanog komunalnog otpada podijeljeno oko 130.000 spremnika.

U Splitu su rezultati u odvajanju otpada poražavajući, a iznosi samo 2,39%. Dijelovi grada se guše u komunalnom i građevinskom otpadu koji se ostavlja na ilegalnim deponijima, ustvari građani ga samo odlože bilo gdje (uz kontejner, park, na ulici itd.)
Tvrtka Cemex i Grad Kaštela grade prvo reciklažno dvorište za građevinski otpad u Splitsko-dalmatinskoj županiji koje će moći prihvatiti do 100 tona građevnog otpada dnevno. Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici neće započeti s radom prije 2022. godine. 
Svaki dan se više od 600 kubičnih metara mjesnog otpada odvozi na Karepovac, a takavim tempom bi se on mogao zatrpati za tri do četiri godine.


Prema privremenim podacima o komunalnom otpadu za 2018. godinu objavljenim na stranici Ministarstva zaštite okoliša i energetike, vidi se da je u odvojenom prikupljanju otpada najuspješnija Međimurska županija, a među onima na vrhu je i Grad Krk. 

U Hrvatskoj ima 141 aktivno odlagalište otpada
. U dokumentu "Dinamika zatvaranja odlagališta neopasnog otpada na području Republike Hrvatske" je Odlagalište „Prudinec - Jakuševec“ navedeno kao sanirano odlagalište koje ispunjava kriterije i zahtjeve za odlaganje otpada dane Pravilnikom i kao jedan od rijetkih objekata u Hrvatskoj koji ima funkciju usporedivu sa Centrom za gospodarenje otpadom.


Međutim, postoje tvrtke poput C.I.O.S. grupe, Reome i Kemisa čiji se poslovni model fokusira na efikasno gospodarenje otpadom.


Članice C.I.O.S. grupe su 2018. godine u Hrvatskoj sakupile i obradile 570.000 tona otpada, što je 15% ukupnog nastalog otpada. 

od toga je:

  • 54% metalni otpad,
  • 22% nemetalni otpad
  • 10% komunalni otpad

Ostatak čine otpadna vozila, veliki kućanski uređaji, otpadna ulja, baterije i druge vrste otpada. Sakupljanjem i obradom tih, posebnih kategorija otpada Grupa sudjeluje u gospodarenju čak 43% količina nastalog opasnog otpada u Hrvatskoj.

Izvor fotografije: Greentumble

Već spomenuta Švedska navodi se kao primjer zemlje s efikasnim sustavom zbrinjavanja otpada i reciklira gotovo 100%, ali to je zbog navedenog računanja spaljivanja otpada u statistiku. 2016. godine pretvorili su 2.3 milijuna tona otpada u energiju, godinu prije su uvezli otpad iz Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške i Irske. 

Njemačka ima najveći postotak recikliranja, a iza nje su Austrija, Južna Koreja i Wales. U Njemačkoj je rezultat njihova naprednog sustava zbrinjavanja otpada rezultirao pretvorbom 50.000 odlagališta smeća u 70 spalionica, 60 tvornica za procesuiranje biološkog i mehaničkog otpada te u 800 jedinica koje proizvode kompost iz organskog otpada.

Te zemlje imaju slične politike koje potiču recikliranje i olakšavanje recikliranja za kućanstva.
Vlada Škotske osmislila je "Zero Waste Plan" 2010. godine.  Danska je vodeća u zbrinjavanju otpada od hrane i između 2012. i 2017. godine smanjila je isti za 25%. U Luksemburgu postoji "pay-per-use" sustav kojim se htjelo postići podizanje svijesti o zbrinjavanju otpda, a radi se o sustavu u kojemu se plaća sukladno količini generiranog smeća. Još je mnogo primjera, među kojima je i Slovenija koja reciklira oko 242 kg otpada po stanovniku.

2017. godine Europa je reciklirala 30% plastike, a Sjedinjene Države samo 9%, ali većina plastike i dalje završava u oceanima i na odlagalištima otpada. 


Nekoliko činjenica o otpadu:

  • za recikliranje kartona potrebno je samo 75% energije potrebne za izradu novog kartona
  • stiropor se nikad ne razgradi
  • trebalo bi oko 4000 godina da se razgradi moderna staklena boca
  • staklo se može reciklirati i distribuirati beskonačan broj puta, kao i aluminij koji se reciklira bez gubitka na kvaliteti
  • reciklirani papir proizvodi otprilike 70% manje zagađenja nego onaj napravljen iz sirovih materijala
  • plastične vrećice i smeće koje se baca u ocean imaju užasne posljedice za morske životinje
  • odlagališta otpada najveći su doprinos zagađenju tla, a oko 80% predmeta zakopanih u njima moglo se reciklirati
  • recikliranje plastike očuva duplo više energije potrebne da bi se ona spalila
  • spaljivanje otpada je najveći svjetski izvor dioksina, jedne od najotrovnijih kemikalija koje znanost poznaje
  • 99% stvari koje kupimo završi u smeću u roku 6 mjeseci
  • tona recikliranog papira spasi oko 20 stabala od rušenja


U reciklažna dvorišta mogu se odložiti: papir, karton, plastika, metalna ambalaža, stiropor, stare baterije, ravno staklo, stakleni ambalažni otpad, PET boce elektronički otpad, drveni otpad, tekstil i druge vrste otpada.  


Posebne kategorije otpada su:
  • otpadna ambalaža
  • otpadne gume
  • otpadna ulja
  • otpadne baterije i akumulatori
  • otpadna vozila
  • otpadni električni i elektronički uređaji i oprema
  • otpad koji sadrži azbest
  • biootpad
  • otpadni tekstil i obuća
  • medicinski otpad
  • otpadni brodovi
  • morski otpad
  • građevni otpad
  • otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
  • otpad iz proizvodnje titan dioksida
  • otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili


Gajeta d.o.o. iz Zagreba bavi se gospodarenjem opasnim, neopasnim te medicinskim otpadom te nudi usluge:

  • pomoći proizvođaču pri utvrđivanju vrste otpada
  • pripreme prateće dokumentacije za otpad
  • nabave i isporuke spremnika za otpad
  • preuzimanja s vaganjem otpada na mjestu nastanka
  • prijevoza, zbrinjavanja i obrade otpada
  • prijevoza i posredovanja u zbrinjavanju 


Otkupna stanica metali, obrt za gospodarenje otpadom, trgovinu i prijevoz iz Zagreba specijalizirala se se za sakupljanje, otkup i trgovinu sekundarnih sirovina. Također, obavljaju otkup metalnog otpada i papira. 

Ističu važnost očuvanja prirode i pozivaju građane da otpadni papir donesu kod njih jer za svaku tonu papira potrebno je posjeći 20 mladih stabala. 
Preuzimaju i otkupljuju sljedeće metalne sekundarne sirovine:

  • aluminij (žica, profili, cijevi, limovi, strugotine, odljevi, kablovi)
  • bakar (žica, limovi, cijevi, strugotine)
  • bronca (odljevi, komadi)
  • cink (limovi, žice)
  • gus/lijevano željezo (odljevi)
  • inox (limovi)
  • mesing/mjed (limovi, odljevi, strugotine)
  • željezo (limovi, ploče, komadi, strugotine)
  • električni kablovi
  • offset-ploče

Otkupljene sekundarne sirovine sortiraju i obrađuju za daljnju preradu i novi proces proizvodnje. Otkupna mjesta nalazi se u Novakima (Sv. Nedelja) pored Samobora i u Zagrebu gdje je i uprava.


Zbrinjavanjem svih vrsta sekundarnih sirovina bavi se tvrtka Wang X d.o.o. iz Lopatinca. Skupljaju, otkupljuju te ekološki zbrinjavaju plastični otpad koji izvoze u Kinu na reciklažu.

Izvor fotografije: tvrtke.hr, Wang x d.o.o


Ako se želite riješiti starog metala i papira, u većim količinama nego što možete sami prevesti, tvrtka Unimer d.o.o. iz Čakovca doći će po otpad kod vas. Otkupljuju željezo, bakar, aluminij, mesing, lim, baterije i papir. 


Obrt Eko Ata iz Zagreba uspješno vodi poslove zbrinjavanja sekundarnih sirovina i svih skupina otpada, sljedeći pritom najviše tehnološke standarde. 


Besplatnu uslugu sakupljanja i zbrinjavanja otpadnih ulja nudi tvrtka Val-int iz Svete Nedelje.
Svojim klijentima nude:

  • sakupljanje opasnog otpada
  • privremeno skladištenje
  • prijevoz otpada
  • posredovanje u organiziranju oporabe
  • savjetovanje iz područja zaštite okoliša

Izvor fotografije: tvrtke.hr, Val-int 


Savjeti i razvrstavanje


U nastavku pročitajte korisne informacije i savjete preuzete i prilagođene sa stranice tvrtke Val-int:

Izrada proizvoda od recikliranog materijala zahtijeva manje količine energije (za neke proizvode koristi se čak 95% manje energije) stoga možete uvelike doprinijeti kupnjom što više proizvoda od recikliranog materijala. Sortirajte otpad prema vrstama i odlažite u odgovarajuće spremnike. Elektronički i električni otpad možete besplatno zbrinuti u reciklažnim dvorištima, a preporuča se i korištenje baterija koje se mogu ponovno puniti. 
U Hrvatskoj se reciklira 200.000 tona papira godišnje, a svaki kilogram recikliranog papira znači 4 kg manje stakleničkih plinova u atmosferi. Jedna tona prikupljenog papira spašava 20 stabala stoga je bitno da prikupljeni papir iz vašeg kućanstva odložite u odgovarajući kontejner za papir. 
Stare gume ovlašteni sakupljač reciklira u svrhu dobivanja novih proizvoda poput podloga za sportske terene i zaštitne podne obloge, obloge za izolaciju krovova, zvučne barijere u graditeljstvu, različite oznake u cestovnom prometu i slično. 
Što se tiče stakla, ono iznosi oko 10% kućnog otpada, a njegovim odvojenim prikupljanjem se štedi prostor na odlagalištu, sirovine i energija te se također smanjuje onečišćenje tla, vode i zraka.

Izvor fotografije: Prilagođeno prema izvoru Čistoća Županja d.o.o.


U smeđe spremnike za biootpad odlažemo sljedeće:
  • kuhinjski otpad (ostaci i kora voća i povrća, ljuske jaja, talog od kave, vrećice od čaja, ostatci kruha, listovi salate, blitve, kelja i sl.)
  • vrtni ili zeleni otpad (uvelo cvijeće, granje, otpalo lišće, otkos trave i živice, zemlja iz lončanica, ostaci voća i povrća i sl.)
  • male količine ostalog biootpada (kora drveta, kosa i dlaka, piljevina, papirnate maramice, borove iglice, male količine papira u koje su bili zamotani kuhinjski otpaci)

U spremnike za biootpad ne odlažu se:
  • ostaci termički obrađene hrane
  • meso, riba, kosti, koža
  • mliječni proizvodi, ulja i masti
  • pepeo, ambalaža (kartonska, staklena, plastična), guma, opasni otpad
  • obojeni i lakirani drveni otpad
  • odjeća, cigarete i drugo

Ne kupujte više nego što vam treba i koristite vlastitu torbu umjesto jednokratnih, plastičnih vrećica. Kupnjom svježih namirnica smanjujete količinu ambalaže koja se brzo nagomila u vašem domu jer takve namirnice zahtijevaju manje pakiranja. Također možete kupovati pića u povratnim bocama, kupiti veća pakiranja umjesto više manjih, kao i kupiti robu s duljim vijekom trajanja. 
Staklenke, boce i konzerve isperite prije bacanja jer se otpad koji nije dovoljno čist neće dalje reciklirati, već se stavlja s miješanim otpadom. 


Vrste otpada


  • industrijski - otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u industriji, gospodarstvu, obrtu, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog
  • komunalni - komunalni otpad jest otpad iz domaćinstava (kućni otpad) i komercijalni otpad (otpad koji nastaje u poduzećima, ustanovama i drugim institucijama koje se u cjelini ili djelomično bave trgovinom, uslugama, kancelarijskim poslovima, sportom, rekreacijom, zabavom, i sličnim djelatnostima)
  • biorazgradivi - pogodan je za aerobnu ili anaerobnu razgradnju, kao što su hrana i vrtni otpad, papir i karton
  • opasni - najčešće opasni otpad podrazumijeva stare lijekove, boje i kante od boje, motorno ulje i uljne filtere, sve kemikalije, žarulje, dezodoranse, sve što ima baterije, pesticide, paste za obuću, toplomjere, termometre, i slično
  • glomazni - metalni predmeti, dijelovi automobila, motocikala i bicikala, autogume, metalni alati, radijatori, dijelovi stroja, metalna ambalaža, žičana pletiva i metalna rasvjetna tijela, namještaj, madraci, drvena ambalaža, dijelovi stolarije i plastični sanduci za boce
U glomazni otpad ne spadaju velike traktorske i kamionske gume, akumulatori, električni i elektronički otpad (hladnjaci, zamrzivači, perilice i sušilice rublja, perilice posuđa, štednjaci, klima uređaji, tv prijamnici, kućanski aparati, dječje igračke na baterije i sl.), te se ne smiju iznositi za vrijeme sakupljanja glomaznog otpada. Također, u glomazni otpad zabranjeno je stavljati zauljenu ambalažu od masti i motornih ulja, ambalažu od pesticida, salonit ploče i drugi opasni otpad.

  • električni i elektronički (EE otpad) - hladnjaci, zamrzivači, perilice i sušilice rublja, perilice posuđa, štednjaci, električni radijatori, termoakumulacione peći, klima uređaji, usisivači, vage, računala, RTV uređaji, kamere, dječje igračke i slično
  • inertni - ne podliježe značajnijim fizičkim, kemijskim ili biološkim promjenama, nije topiv, goriv niti na druge načine reaktivan niti biorazgradiv

Autorica: Ines Ivanović

Ostavite komentar

Komentari (2)

26.9.2019.
Ines Ivanović
Hvala Vam gđo. Jadranka, drago mi je da ste zainteresirani za ovakve teme i nadam se da će biti novih prijedloga s Vaše strane. Cijenimo komentare naših čitatelja :)
20.9.2019.
Jadranka Koselo
Puno hvala na edukativnom članku! Nažalost, jako malo se piše o ovoj vrlo bitnoj temi, a iznimno je važno educirati građane kako bi oni počeli reciklirati i pravilno odlagati otpad. Nadam se kako će vaš članak potaknuti barem dvije osobe na pozitivnu promjenu. Lijepi pozdrav!
X
Kolačići

Kolačići ("cookies") omogućuju pravilno funkcioniranje ove stranice. Daljnjim korištenjem ove stranicu prihvaćate korištenje cookies (kolačića) i pravila o privatnosti. Više o tome pročitajte ovdje